Auto i točka automobili, testovi, vijesti, savjeti
Novi je Bugatti Tourbillon razvijen u Hrvatskoj, a čak se i veliki broj njegovih dijelova proizvodi ovdje. Pokreće ga V16 atmosferski benzinac kojem pomažu tri elektromotora pa je ukupna snaga 1800 KS. Predstavio nam ga je Mate Rimac
Za početak, da nam je netko prije samo nekoliko godina rekao da ćemo biti pozvani na bilo kakvo druženje s Bugattijem gledali bismo ga s nevjericom. Da je uz to dodao da ćemo ekskluzivno upoznati budući model i da će nam prezentaciju održati glavni izvršni direktor i još na hrvatskom… Vjerojatno bi ga uputili da se s takvim bajkama okuša u obližnjem dječjem vrtiću, ako bi uopće išta odgovorili. Ipak, u međuvremenu je Bugatti postao Bugatti Rimac, a na njegovo je čelo došao Mate Rimac i sve što to upravo dogodilo kao što smo opisali. U probranom društvu upoznali smo nasljednika Chirona, a predstavio nam ga je Mate Rimac. Bolje nije moglo.
No, posvetimo se glavnoj zvijezdi – Bugatti Tourbillonu – nasljedniku Chirona, a i Veyrona. Velike su to cipele za popuniti. Kada je 2004. Volkswagen Grupa oživjela slavnu francusku marku predstavljen je Veyron, prvi cestovni automobil s više od 1000 KS, a 2016. na tržište stiže Chiron koji raspolaže s 1500 KS. Oba automobila pokretao je W16 motor obujma osam litara s četiri turbopunjača. Jasno je koliko su velika očekivanja postavljena pred nasljednika Chirona.
Štoviše, pojavili su se i neki glasovi sumnje da će Mate Rimac “presložiti” Neveru i napraviti električni Bugatti. Nisu mogli biti više u krivu. Bugatti Tourbillon je klasični hipersportski automobil čije je srce ponovno benzinac od 16 cilindara, ali ovaj put nije kratki W16 s prednabijanjem, već je riječ o V16 atmosferskom motoru obujma 8,3 litre. Razvija 1000 KS i 900 Nm, vrti se do 9000 okretaja u minuti, a razvijen je u suradnji s Cosworthom. Pomažu mu i tri elektromotora, pa je ukupna snaga sustava ogromnih 1800 KS, ali motoru ćemo se vratiti malo kasnije.
Tijekom čitavog tijeka razvoja novog automobila slavna povijest Bugattija imala je važnu ulogu, posebno u motivaciji i dizajnerskim idejama. To najbolje objašnjava Mate Rimac: “Čitavo vrijeme vodili smo se sa 115 godina Bugattijeve povijesti i riječima Ettorea Bugattija. Njegove mantre ‘ako je usporediv nije više Bugatti’ i ‘ništa nije previše lijepo’ bile su nit vodilja meni osobno, kao i dizajnerskom i inženjerskom timu.”
Sve to se jasno vidi u vanjskom izgledu Tourbillona. Njegov vanjski izgled jasno se nastavlja na Chirona i koristi sva ključna obilježja marke, poput slova C na boku, maske u obliku potkove, karakteristične izbočine na sredini koja se proteže čitavom dužinom automobila… Sve je tu, sve je slično, ali Tourbillon je jasno potpuno novog oblika, uz nekoliko impresivnih detalja.
Važnu ulogu u oblikovanju automobila igra aerodinamika, a kada govorimo o hipersporašima kakav je Tourbillon, to postaje posebno važno. Automobil koji može juriti brže od 400 km/h mora biti aerodinamički savršen. Jedan dio priče odnosi se na to kako “klizi” kroz zrak, ali jednako je važno i hlađenje V16 motora, elektromotora i baterije. Naravno, ogromno iskustvo stečeno na Veyronu i Chironu upotrijebljeno je u razvoju.
Svaki dio automobila ima svoju priču, zašto je baš takav. Tako smo se divili stražnjem dijelu s otvorenim kotačima, što je postignuto tako što je čitav središnji karbonski dio straga ujedno i konstrukcijsko ojačanje koje zahtijevaju propisi. Dok smo se divili tom rješenju Mate nam je skrenuo pažnju na difuzor, uz pitanje “vidite li kako je visoko?” Stvarno jest, a objašnjenje pokazuje s koliko pažnje i truda je Tourbillon oblikovan. Naime, difuzor može imati najveći kut od 11 stupnjeva, preko toga gubi svoju funkciju, što je prilično strog uvjet. Da bi izlazio ovako visoko, mora započeti negdje gotovo na sredini automobila. Kod većine sličnih hipersportaša počinje najdalje ispred stražnje osovine.
Unutrašnjost je potpuno u suprotnosti sa svim današnjim trendovima u autoindustriji. Dok se svi drugi trude ugurati što više što većih ekrana Tourbillon ide posve suprotnim smjerom. Ideja iza toga je ta da Bugatti treba sjajno izgledati i za 50 ili 100 godina, kao što danas izgledaju stari Bugattiji.
“Ideja je svojevrstan digitalni detox, a jedini ekran, koji stoji skriven ako ga vozač ne želi tu je zbog propisa, za kameru za vožnju unatrag i slično”, objašnjava Mate Rimac. Središnje mjesto zauzimaju instrumenti koje je izradio poznati švicarski proizvođač satova. Ima više od 600 dijelova, a izrađen je od titana, a sadrži i rubine i safire. Najmanja tolerancija je pet, a najveće 50 mikrona na sklopu instrumenata koji teži tek 700 grama. Instrumenti su fiksni, dok se volan okreće oko njih.
Središnja konzola kombinacija je stakla i aluminija. Staklo je izrađeno u 13 odvojenih faza kako bi bilo savršeno čisto i iznimno snažno i sigurno u slučaju nezgode. Aluminijski dijelovi glodani su iz jednog komada aluminija, a mehanizam iza njih potpuno je vidljiv kroz staklo. Postupak pokretanja V16 motora i električnog pogona obavlja se tipkom koju treba povući za pokretanje i pritisnuti za isključivanje.
Kada vozač povuče ručicu pokreće, kao što smo spomenuli u uvodu, veliki benzinski atmosferski V16 motor od 8,3 litre. Razvija 1000 KS bez ikakvih “pomagača” u obliku turbopunjača ili kompresora. Razvijen je u suradnji s Cosworthom, a težak je tek 252 kilograma. Uz njega, Tourbillon pokreću još tri elektromotora, dva sprijeda i jedan straga, ukupne snage 800 KS. Naravno, njihova prvenstvena zadaća je isporuka momenta i snage kada V16 treba pomoć, ali zahvaljujući bateriji od 25 kWh Tourbillon može i samo na struju prijeći do 60 kilometara.
Spomenuli smo kako je motor težak 252 kg, a treba dodati kako je pametnom konstrukcijom i korištenjem laganih materijala postignuto da je Tourbillon lakši od Chirona, unatoč činjenici da ima i tri elektromotora i bateriju.
Sjajna aerodinamika, velika snaga iz četiri motora i masa ispod dvije tone razlog su fantastičnih performansi. Njegovi su prethodnici rušili rekorde, pa se ne bi iznenadili da i Tourbillon postavi neki. Za ubrzanje od 0 do 100 km/h trebaju mu dvije sekunde (0,4 sekunde brže od Chirona), do 200 stiže za manje od pet sekundi (Chirona za 6,1 s), do 300 km/h treba mu manje od 10 sekundi (Chiron 13,1 s), a do 400 km/h manje od 25 sekundi (Chiron 32,6 s). Najviša brzina mu je 445 km/h. Jednako su impresivne i kočnice, karbonsko-kreamičke, sa sustavom brake-by-wire. Za Tourbillon je Michelin proizveo gume Pilot Sport 2 – prednje 285/35 R20, a stražnje 345/30 R21.
Plan je proizvesti 250 primjeraka Bugatti Tourbillona. Početna cijena je 3,8 milijuna eura, bez davanja, a interes kupaca već je ogroman. Automobili će se ručno sklapati u Bugatti Atelieru u Molsheimu, ali od poprilične količine dijelova proizvedenih u Hrvatskoj.
